Categories Razvoj

Regresija spavanja kod beba – zašto se dešava i kako pomoći?

Ponovo ste budni pola noći i panično pretražujete forume u potrazi za odgovorom na pitanje zašto vaša beba opet ne spava.

Pritom ste napeti kao struna, jer sve vreme čekate da ona opet zaplače.

Osećate se uplašeno i očajno, jer ste pomislili da ste taman uspeli da uspostavite rutinu spavanja kod svog deteta i da se i sami malo bolje odmorite tokom noći, a onda, kao grom iz vedra neba, buđenja svakih sat vremena, plač, odbijanje sna, nemir, i vi ponovo na ivici izdržljivosti.

Razumemo vašu zabrinutost, jer, ako ste mlad roditelj koji se prvi put suočava sa ovom situacijom, prirodno je da se pitate šta tačno nije u redu.

Ova faza, koja se čini kao potpuni korak unazad, ima ime: regresija spavanja kod beba.

Naišli ste na tekst koji ste tražili. I odmah da vam kažemo – nema razloga za brigu.

Sa vašom bebom je sve u redu, samo prolazi kroz jedan normalan period svog razvoja.

Pročitajte do kraja i saznajte: šta je regresija sna, zašto se dešava, kako je prepoznati i – ono što je svakom roditelju najvažnije – kako pomoći bebi, ali i sebi da što bezbolnije prođete kroz ovu fazu.

Šta je regresija spavanja kod beba?

Regresija spavanja je normalna faza kada se bebin san menja zbog razvoja mozga i sazrevanja nervnog sistema.
Regresija spavanja je normalna faza kada se bebin san menja zbog razvoja mozga i sazrevanja nervnog sistema.

Regresija spavanja je period u kojem beba, koja je do tada imala relativno stabilan san, počne da se budi češće, kraće spava i teže tone u san.

To se često događa iznenada i zato su mnogi roditelji zbunjeni. Suštinski, to je trenutak kada se bebin obrazac sna menja, jer se njen mozak razvija i uvodi novi „režim rada“.

Regresija sna potpuno je normalna i očekivana. Ona je znak da bebin nervni sistem sazreva, da ulazi u novu razvojnu fazu.

Možda ne izgleda kao napredak, jer beba lošije spava, ali to jeste deo zdravog razvoja.

Zato, prestanite da brinete i da se borite sa sobom i svojom bebom. Jednostavno pustite da faza prođe i podržite svoju bebu kroz istu.

Svaki, uslovno rečeno, „stres“ i promena, novo iskustvo ili saznanje utiče na način na koji beba spava, odnosno, budi se tokom noći.

Tako njen mozak pokšava da obradi svu tu veliku količinu informacija i zato mu je teško da uđe u stanje mirovanja.

Kada i zašto se najčešće javlja regresija spavanja?

  Prva regresija javlja se oko četvrtog meseca.

Tada bebe prelaze iz kratkog i neuređenog sna u san koji ima jasnije faze, slične onome kako spavaju odrasli.

To im može delovati zbunjujuće, jer se bude između tih faza, a još uvek ne znaju kako da ponovo zaspe same.

Ova pojava ume poprilično da uzdrma roditelje jer dolazi posle perioda kada su konačno pomislili da su uspeli da kod svoje bebe uspostave ritam spavanja.

Regresija spavanja u 8. i 9. mesecu

Svaki, uslovno rečeno, „stres“ i promena, novo iskustvo ili saznanje utiče na način na koji beba spava, odnosno, budi se tokom noći.

Tako njen mozak pokšava da obradi svu tu veliku količinu informacija koje dobija svakoga dana i zato mu je teško da uđe u stanje mirovanja.

U ovom uzrastu bebe često uče da puze, sede, stoje, a neke čak i pokušavaju da hodaju.

To su veliki razvojni skokovi, a njihov mozak obrađuje nova znanja i noću, što se manifestuje buđenjem, okretanjem, razdražljivošću, pa i razigranošću tokom noći.

Regresija spavanja u 12. i 18. mesecu

Separaciona anksioznost, promene rutine i okruženja izazivaju regresiju spavanja kod beba kroz stres i nesigurnost.
Separaciona anksioznost, promene rutine i okruženja izazivaju regresiju spavanja kod beba kroz stres i nesigurnost.

U ovom periodu javlja se separaciona anksioznost i razvija se odnos sa roditeljima.

Bebe postaju svesne da roditelj može da ode i to postaje glavni okidač stresa. San je tada dodatno otežan, a mnoge bebe insistiraju na prisustvu roditelja da bi zaspale.

Regresija tada može da se ispolji i kao potpuno odbijanje spavanja.

Šta još utiče na pojavu regresije spavanja?

  • Promene u rutini i okruženju: Preseljenje, povratak majke na posao, početak boravka u vrtiću… sve to beba oseća i reaguje kroz san. Čak i kada vi mislite da je beba mala da bi „razumela“, njen osećaj sigurnosti i to odmah registruje, jer je došlo do promene rutine. Regresija koja se tada dešava je način da se mozak nosi sa promenama.
  • Fizički razlozi – zubići, bol, nelagodnost: Zubići koji izlaze mogu izazvati bol, oticanje desni i nemir, posebno noću i to ometa bebu da spava. Regresija spavanja koja se javlja oko osmog meseca često se poklapa sa izbijanjem prvih zubića.

Kako prepoznati regresiju spavanja?

Prvi znaci da dolazi do regresije spavanja jesu iznenadna buđenja Beba se iznenadna buđenja noću, a uspavljivanje ponovo postaje izazov.

Tada beba kraće spava tokom dana i deluje razdražljivo, a dnevni raspored sna potpuno se menja.

Ako imate osećaj da se bebin san „raspao“ bez vidljivog razloga, verovatno je u pitanju regresija.

Razlika između regresije i poremećaja sna

Regresija traje ograničeno – obično 2 do 6 nedelja. Ako traje duže, ili se javljaju drugi simptomi kao što su gubitak apetita, temperatura, promene težine, treba proveriti sa pedijatrom da nije u pitanju zdravstveni problem.

Regresija sna kod beba ne uključuje i ne uzrokuje ozbiljne promene u opštem stanju.

Kako pomoći bebi tokom regresije spavanja?

Stabilna rutina spavanja pruža bebi sigurnost, smanjuje otpor i olakšava uspavljivanje tokom regresije.
Stabilna rutina spavanja pruža bebi sigurnost, smanjuje otpor i olakšava uspavljivanje tokom regresije.

Regresija spavanja može biti iscrpljujuća i za bebu i za vas, ali postoje konkretne stvari koje mogu olakšati celu situaciju.

Ne postoji „čarobno rešenje“, ali doslednost, razumevanje i mala prilagođavanja u svakodnevne rutine zaista mogu da pomognu.

Uspostavite stabilnu rutinu spavanja

Bebe se osećaju sigurnije kada znaju šta ih čeka. Dosledna rutina pred spavanje pomaže bebi da prepozna signale da je vreme za odmor.

To može biti redosled aktivnosti poput večere, kupanja, presvlačenja, tihe igre, pričice ili pesmice, ugašeno svetlo.

Ne mora da traje dugo – bitno je da se ponavlja u isto vreme, istim redosledom. Rutina ne rešava regresiju odmah, ali vremenom smanjuje otpore i pomaže bebi da se lakše smiri.

Obezbedite umirujuće okruženje

Prostor u kojem beba spava treba da bude tih, taman i bez previše stimulacije.

Uvedite u sobu nežne, poznate zvuke, kao što je zvuk fena ili blagog ventilatora koji maskiraju spoljnu buku i pomažu u uspavljivanju.

Temperatura sobe neka bude prijatna – ni pretoplo, ni hladno. Izbegavajte jaku svetlost, mobilne igračke iznad glave i previše aktivnosti pred spavanje, jer sve to može dodatno razbuditi bebu.

Budite prisutni, ali postepeno smanjujte pomoć

Budite tu, postepeno smanjujte pomoć, pratite bebu, budite fleksibilni i izbegavajte velike promene.
Budite tu, postepeno smanjujte pomoć, pratite bebu, budite fleksibilni i izbegavajte velike promene.

U trenucima buđenja noću, važno je da beba zna da ste tu, ali da ne razvije zavisnost od vaše stalne fizičke pomoći za svako ponovno uspavljivanje.

Ako ste do tada odmah uzimali bebu u naručje, pokušajte sada prvo s tihim govorom, laganim tapšanjem po leđima, bez podizanja.

Postepeno, beba može naučiti da se sama smiri između ciklusa sna. Ovo zahteva strpljenje, ali daje rezultate.

Sačuvajte fleksibilnost

Ponekad će rutina pasti u vodu, beba će biti uznemirena bez jasnog razloga i sve će izgledati kao da ide unazad. I to je u redu.

U takvim trenucima najvažnije je da ne očekujete savršenstvo. Ako bebi tog dana treba više nežnosti ili se kasnije uspava, opustite se i ne brinite, samo pratite bebine signale.

Kada potražiti savet stručnjaka?

Ako uprkos svim pokušajima beba i dalje vrlo loše spava više od 6 nedelja, deluje iscrpljeno ili nervozno i vi kao roditelj osećate da gubite snagu, obratite se pedijatru ili stručnjaku za dečiji san.

Ponekad je dovoljno da stručno lice potvrdi da ste na dobrom putu i da vašoj bebi samo treba malo više vremena da ustali san, ili da vam malo promeni rutinu, što će doneti pomak, a vi ćete se osećati smirenije i sigurnije.

Regresija spavanja je faza, ne trajni problem

Regresija sna je prolazna faza. Budite strpljivi, prisutni i potražite podršku ako zatreba.
Regresija sna je prolazna faza. Budite strpljivi, prisutni i potražite podršku ako zatreba.

Regresija spavanja kod beba ne može da se „popravi“ preko noći, ali uz male korake i razumevanje, dan po dan, stvari počinju da se smiruju.

Najvažnije je da znate – njena pojava nije vaša greška. To je samo faza koja prolazi i ujedno prvi trenutak kada roditelji počnu da puštaju.

Da znaju da ne moraju sve da reše odmah i da ne moraju sve da znaju. Dovoljno je da budete tu, prisutni, blagi i dosledni. A ako zatreba – uvek postoji podrška stručnjaka.

Autor

Nenad Žarkovic

Nenad Žarković, autor posvećen zdravlju dece. Donosi pouzdane informacije, stručne savete i praktične vodiče za roditelje o lečenju i prevenciji bolesti.